HRANA KAO LIJEK

LJEKOVITA PREHRANA

Hrana za mozak

Ako hrana ima utjecaj na naše mišiće, izgled tijela, masne naslage, zdravlje, imunitet, energiju za život, dali ta hrana može imati utjecaj i na rad mozga. Nova istraživanja pokazuju da ono što jedete određuje koliko ste budni, koliko imate energije (psihičke), koliko ste potišteni ili tjeskobni, koliko vam je dobro pamćenje i koncentracija. Za zabrinuti je činjenica da čak i mali nedostatak određenih hranjivih tvari kroz dugi vremenski period može uzrokovati razne poremećaje u funkcioniranju moždanih stanica i rada mozga. Srećom istim putem tj. hranom se ta stanja mogu vratiti u normalu.

Uzimanje hrane bogate ugljikohidratima stišava aktivnost mozga, hrana bogata bjelančevinama neutralizira mentalnu usporenost izazvanu velikom količinom ugljikohidrata. Naravno i tu ima iznimaka, osobe koje pate od PMS-a, zimske depresije, pušači u krizi odvikavanja, svi oni kod povećane potrošnje ugljikohidrata pokazuju pojačanu aktivnost moždanih stanica i bolji rad mozga. Ovdje nećemo puno navoditi teorijske i znanstvene rasprave o neurotransmiterima i njihovim kemijskim procesima, kod prerade i upotrebe hranjivih sastojaka za svoj rad, nego ćemo se bazirati isključivo na praktičnim informacijama o hrani, ta i ta hrana za to i to. Eksperimente ćete lako napraviti kada se upoznate sa pojedinim namirnicama, i njihovim djelovanjem, tada jednostavno konzumirajte i pratite reakcije mozga i tijela.

Jedno od prvih pravila za zapamtiti je, ugljikohidrati i jednostavni šećeri djeluju umirujuće na mozak. Hrana koja sadrži bjelančevine, potiče rad mozga. Kada želite ostati bistri, oštrog uma, ne pretrpavajte se slatkišima, kolačima, krafnama, mliječnim ili vodenim sladoledom, niti običnim zaslađenim rižinim pahuljicama. Umjesto toga jedite hranu bogatu bjelančevinama, samu ili uz slatku hranu. Dobar su izvor morski plodovi, pureća prsa, malo-masno mlijeko, nemasni jogurti. Masti također djeluju uspavljujuće, jer se dugo probavljaju, pa mozak funkcionira usporeno. Zeleno lisnato povrće ima neutralno djelovanje, što se trenutnih efekata tiče. Bjelančevine djeluju tako da jednostavno sprječavaju ugljikohidrate da vam zamute mozak.

Zbog toga uključivanje male količine bjelančevina u obrok će blokirati umirujući efekt ugljikohidrata. Za to ne treba pojesti puno bjelančevina, dovoljno je uključiti 5 do 10 % bjelančevina u obrok. Praktično to znači da će malo mesa ili sira uz tjesteninu koju jedete, mlijeka uz kekse koje jedete, tunjevine uz pecivo odraditi svoj posao. Kada želite ostati potpuno budni i u dobroj moždanoj formi izbjegavajte čiste i jednostavne ugljikohidrate, šećer, šećer u kavi, čaju, med, čokolade, bombone, kolače itd..

Hrana za mozak

Kofein- Kofein je odličan izvor energije za mozak, pojačava budnost, potiče brže razmišljanje, brže reagiranje, pojačava koncentraciju, ali suprotno uvriježenom vjerovanju u našem stanovništvu, samo u malim količinama a ne kako se to kod nas pije kava i čaj po pet i više puta dnevno i po više puta za redom. Da bi imali koristi od kofeina iz kave kao moždanog simulatora potrebno je samo jedna šalica kave bez šećera ujutro i jedna sredinom popodneva. Taj način pijenja dat će rezultate u stimulaciji mozga, i otklanjanju umora. Ukoliko se pretjera sa uzimanjem kave i pije po pet puta na dan ili više stvara se kofeinska ovisnost, od koje pati velik broj ljudi u našem društvu, što dovodi do štetnih posljedica na mozgu i srcu.

Znači jedna ili dvije šalice kave dnevno su dovoljne da bi se iskoristile blagodati kofeina, sve više od toga je štetno za organizam u cijelosti. Ukoliko želite izbjeći pospanost nakon ručka, pokušajte sa šalicom čiste kave, bez šećera, ali pazite da je to tek druga i posljednja šalica koju ste popili za taj dan. Sva najnovija istraživanja pokazuju da će ta šalica pomoći da ostanete budniji i na višem nivou pažnje nego bez nje, u periodu poslije ručka. Uz sve to postoje i ljudi koje kofein uspavljuje umjesto da ih razbudi.

Voće i koštunjavi plodovi.

Voće i koštunjavi plodovi obiluju elementom zvani BOR, mineralom u tragovima koji djeluje na električnu aktivnost mozga. Škrtarenje na boru smanjit će vašu mentalnu budnost. Količina bora od tri miligrama dnevno znatno utječe na bolji rad mozga u svim dnevnim aktivnostima. Gdje naći bor, u lisnatom povrću kao što su brokule, špinat, kelj, zelje, mahunarkama, koštunjavim plodovima- kikirikija, suncokretove koštice, u voću i to jabukama, kruškama, breskvama i grožđu. Za ta tri miligrama potrebno je pojesti dnevno recimo dvije jabuke i 100 grama kikirikija.

Vitamin B1 i B2 i ostali. Uzimanje vitamina B1 i B2, u obliku hrane bogate istima (pšenične klice, mekinje, meso, jetra, mlijeko, bademi, obogaćene žitne pahuljice) sprječava i usporava starenje mozga, poboljšava pamćenje i koncentraciju. Uzimanje svog dnevnog udjela željeza, karotena, sprječava starenje mozga a njihov nedostatak uzrokuje gubljenje pamćenja i usporavanje razmišljanja. Željezo ćete naći u zelenju, jetri, školjkama, crvenom mesu i soji.

Morska hrana. Hrana iz mora je bogata cinkom, nedostatak kojega je uzrokuje gubitak pamćenja i oštećuje mentalne funkcije kao što su kratkoročno pamćenje i pažnja. To ne znači da se trebate pretrpavati dodatnim količinama cinka kako biste zadržali dobro pamćenje. Kroz prehranu se može dobiti dostatna količina za poboljšanje rada mozga i to konzumiranjem morske hrane: ostrige i ribe. Mahunarke, žitarice, žitne pahuljice i tamna puretina (znači ne prsa nego ostali dijelovi).

Svinjska mast u velikim količinama, alkohol u velikim količinama, droga bilo laka ili teška oštećuju mozak i uništavaju funkcije mozga, a neke i potpuno nepovratno.

Savjeti za prehranu koja hrani mozak:

Doručak: DA: Malo-masno mlijeko, nemasni jogurt, voće, tvrdo kuhano jaje, kava, čaj, sok.

NE: slanina i jaja, krafne, palačinke, napolitanke, namazi.

Ručak: DA: obična tunjevina, zelena salata (pripazite na začin, maslinovo ili bućino ulje, jabučni ocat), kuhani račići, tanjur voća, , svježi kravlji sir s malo masti, puretina, piletina, nemasna govedina.

NE: špageti ili pizza, prženi krumpirići (pommes frites), sendvič sa maslacem od kikirikija, pekmez, keksi, sokovi sa šećerom.

Večera: DA: losos ili druga riba pečena na žaru, zeleno povrće, rajčice, školjke, voće. NE: pečena govedina, pečeni krumpir, klip kukuruza, pite, kolači.

Da bi mozak odlično radio, i u pojedinom obroku potrebno je prvo jesti bjelančevine, meso, ribu, sir a tek onda kruh, krumpir, tijesto i sl. što sadrži ugljikohidrate. Ugljikohidrate ne jesti na prazan želudac, uvijek prvo podloga sa hranom od bjelančevina, a zatim ugljikohidrate Što je obrok masniji i teži potrebno vam je duže vrijeme oporavka i povrata mentalne budnosti i energije. Osobe koje ne mogu bez alkohola, dnevna maksimalna količina unosa alkohola je dvije čaše alkohola dnevno. Ako piju žestoko znači dvije male čašice, ako piju vino, dvije čaše od 1 decilitar, a ne od dva, ako piju pivo, dvije male pive.

Vitamini I Minerali-Ukratko

Dnevni unos vitamina i minerala se za ljude koji puno vježbaju razlikuje od onih koji ne vježbaju uopće ili se samo rekreativno bave sportom, pa je uz ove tekstove dobro znati koliki može biti vaš dnevni unos vitamina i minerala u obliku dodataka a s obzirom na vaš trening. Ukoliko trenirate jednom na dan po 1 h vaša potreba za vitaminima i mineralima je niska i u najnižim granicama niže navedenih vrijednosti. Ukoliko vježbate 2 sata dnevno, vaša potreba za vitaminima i mineralima je u sredini između navedenih vrijednosti, ukoliko vježbate preko 2 sata dnevno, vaša potreba za vit i min. Je u onim najvišim navedenim vrijednostima.

Vitamini

Vitamin A-jetra, riblje ulje, povrće, mrkva,

Može se uzimati u količini od 1000 do 1500 mcg dnevno, vrijednost od 8000 mcg dnevno je otrovno a sve do te brojke nema nuspojava.

Vitamin B1 (thiamin)-žitarice, doza od 50 do 200 mg na dan. Doze od 500 mg dnevno otrovne.

Vitamin B2 (riboflavin) , meso, perad, riba, uzimati 25 do 200 mg dnevno, nije toksičan ni u većim količinama.

Vitamin B3 (niacin, niacinamid) , meso, riba, 30 do 100 mg u obliku niacinamida.

Vitamin B6 (pyrodhin), piletina, pšenične klice, riba, jaja, doze od 10 do 15 mg dnevno, otrovan tek od 2000 mg dnevno.

Vitamin B5 (pantotenična kiselina), 20-200 mg dnevno, nije otrovan i do 10 g dnevno.

Folat, folna kiselina, folacin, mahunarke, svježe zeleno povrće, 200 do 300 mcg dnevno, nije otrovan do 10 000 mcg dnevno, ali je toksičan za ljude koji boluju od anemije.

Vitamin B12 (cyanocobalmin) –meso, 3 mcg dnevno kod običnih ljudi, kod vježbača 15 do 20 mcg dnevno.

Biotin-, sardine, soja, nije toksičan, 300 do 500 mcg dnevno.

Vitamin C (ascorbat) 2 do 12 g dnevno

Vitamin D (cholecalciferol) 10 mcg dnevno, sunčanje, mlijeko

Vitamin E (d-alpha tocopherol) , 400 do 2000 mcg, nije toksičan niti koda 3000 mcg dnevno.

Vitamin K (phylloquinone) , svježe povrće, nije toksičan 80 do 100 mcg dnevno, ne uzimati u obliku menadione-a, jer je taj toksičan.

Cholin, 50 do 500 mcg dnevno, povrće, jaja, soja, nije toksičan.

Inositol, 50 do 500 mcg, nije toksičan u obliku myo inositol.

Koenzim Q10 (ubiquinone), 10 do 60 mg dnevno, biljna ulja hladnog prešanja. Nije toksičan.

Bioflavonidi, 100 do 500 mg dnevno, svježe kiselo voće.

Minerali

Kalcij, 400 do 1600 mg dnevno, uzimati prije spavanja, velika čaša mlijeka 3 dcl daje 500 mcg kalcija, nije toksičan do 2.500 mg dnevno.

Magnezij, 400 do 1200 mg dnevno, nije toksičan do 6000 mg dnevno.

Kalij, 100 do 500 mg dnevno nje toksičan.

Željezo, 10 do 25 mg dnevno, 100 mg opasno.

Cink, 15 do 50 mg dnevno, nije otrovan do 500 mg dnevno.

Bakar, 0.5 do 3.0 mg dnevno, nije toksičan.

Mangan, 2.0 do 5.0 mg dnevno, nije toksičan.

Krom, 200 do 800 mcg dnevno u obliku kromium picolinate-a.

Selen- 200 do 400 mcg dnevno u obliku L selenomethionina, nije toksičan sve do 1000 mcg dnevno.

Jod, 50 do 200 mcg dnevno, nije otrovan do 2000 mcg dnevno.

Boron (bor), 3.0 do 6.0 mg dnevno, nije toksičan.

Molibden, 40 do 150 mcg dnevno, nije toksičan.

Najvažnije pravilo u vašoj zdravoj prehrani neka bude pravilo raznovrsnosti hrane, i težite da je što je moguće više vaših namirnica sa sela, znači domaće hrane. Nemojte se odreći niti šunke, niti špeka niti kulena, niti masnih sireva, ali imajte mjeru, u malim količinama špek je zdrav za srce, a u velikim je vrlo štetan za to isto srce, tako je i sa drugom tzv. zdravom hranom, najzdravija zelenjava (recimo špinat) u svakodnevnom konzumiranju, kako neki imaju za naviku jesti kobasice i špek isto je tako štetna kao i masna hrana. Znači nije hrana kriva nego naša ljudska nerazumnost i nezasitnost za nezdrav način hranjenja.

Ove mjere za vitamine i minerale se odnose isključivo na osobe koje vježbaju redovito vrhunske treninge, svaki dan, od jedan do tri puta na dan, znači za onoga tko vježba šest dana u tjednu tri puta dnevno, pa drugi period dva puta dnevno itd..nije toksično niti najveća vrijednost nekog vit/min, jer užasno jako troši iste te ih tijelo ne može proizvesti u količini i u brzini koje trebaju takvom vježbaču, i ako ne unese najveću vrijednost, padaju mu sposobnosti ili se razboli.

Danas se vit/min status može efikasno izmjeriti u specijaliziranim ordinacijama za sportsku medicinu i nutricionizam.

LJEKOVITA PREHRANA

Srčane Tegobe

Tkogod da je otac bolesti, loša prehrana je njezina majka.

Kineska izreka

Hrana koja može spriječiti bolesti srca i arterija: morska hrana, voće, povrće, koštunjavi plodovi, žitarice, mahunarke, luk, češnjak, maslinovo ulje, alkoholna pića u malim količinama, hrana bogata vitaminima C i E i beta karotenom.

Hrana koja može naškoditi arterijama i srcu:

Meso i mliječni proizvodi bogati zasićenim nezdravim mastima, prekomjerne količine alkohola.

U našoj zemlji sve je više oboljenja srca i srčanih krvnih žila. Ta oboljenja nastupaju nažalost u svim dobnim skupinama, ne samo u starijih osoba, nego i kod mladih ljudi počevši od tinejđerske dobi nadalje. Jedan od uzroka tih bolesti je i nezdrava, štetna i loša prehrana. Koji su uzroci te prehrane nama ovdje nije bitno, bitno je da mi u Kuk Sul-u imamo recepte za borbu protiv tih i svih ostalih bolesti korištenjem prehrane koja liječi i sprječava bolesti te koja nam daje i snagu i energiju za naš naporan način života.

Arterije su krvne žile koje iz srca vode krv prema cijelom tijelu, tj. prema svim vitalnim organima našeg tijela. Kad se rađamo one su savršeno čiste i prohodne i elastične. Ipak rano u životu počinje proces začepljivanja arterija poznat kao (Ateroskleroza), konzumacijom razne hrane "smeća" u što se ubraja sva današnja brza prehrana, grickalice i slatkiši, genetski modificirana hrana, industrijski uzgojena hrana....dolazi do ateroskleroze. Unutar i ispod redova stanica koje čine arterije pojavljuju se tračci masti.

Postupno se te trake pretvaraju u pločice, plakove-masno ožiljkasto tkivo koje strši prema sredini arterije, ometajući normalni protok krvi. Ako se koji od tih plakova odvoji može pokrenuti proces zgrušavanja tih masnih naslaga. Kada ugrušak postane dovoljno velik zaustavit će protok krvi i dovesti do gušenja velikih dijelova srčanog mišića, što izaziva srčani udar (infarkt). Smanjenje protoka krvi dovodi i do nepravilnog rada srca-srčanih aritmija, i treperenja koji mogu dovesti i do iznenadne smrti.

Ono što jedete glavni je čimbenik u određivanju toga kako će se brzo i jako začepljivati vaše arterije. Konzumirajući određene namirnice možemo lako krvne žile držati otvorenima, čistima, elastičnima i zdravima. Hrana ima takav učinak jer sprječava nagomilavanje kolesterola i dr. masti u krvi, a ponajviše zbog svog djelovanja na faktore zgrušavanja krvi. Što jedu ljudi koji ne obolijevaju od srčanih bolesti?

Riba: univerzalni lijek za srce. Najbolji način smanjivanja opasnosti od srčanih oboljenja je prije svega taj da jedete ribu. Posebno morsku plavu ribu koja obiluje masnim kiselinama (omega – 3), tzv. ribljim uljem. Zanimljivo je kako je lijek za srčane tegobe upravo ta morska mast koja se nalazi u morskoj hrani. Konzumiranje čak i malih količina ribe ima jako dobar učinak na zdravlje srca. 30 grama ribe dnevno ili minimum od nekoliko puta tjedno (bar tri puta) smanjuje vjerojatnost srčanih bolesti čak za polovicu.

Osobe koje su imale srčani udar također moraju odmah prijeći na prehranu bogatu ribom, jer će na taj način pokrenuti proces ozdravljenja i smanjiti rizik od ponovnog srčanog udara.

Češnjak- Češnjak će također spriječiti zatvaranje arterija, popraviti oštećenja pomažući u zacjeljivanju arterija, te će spriječiti i anginu pektoris (stezanja u grudima). Redovita konzumacija češnjaka ispire masnoće u arterijama i sprječava daljnja oštećenja. Češnjak sadrži najmanje 15 antioksidansa koji mogu neutralizirati sve tvari što razaraju arterije. Svakodnevno konzumiranje češnjaka ozdravljuje zglobove, ublažava asmatske probleme, daje snagu i energiju te povećava spolnu moć i apetit. Koliko češnjaka? Puno, minimum jedan "češanj" na dan. Postepeno povećavati količinu.

Maslinovo ulje-mast bezopasna za srce. Masti koje sadrži maslinovo ulje su jednostruk onezasićene masti kojih u masti. ulju ima oko 72%. Kemijski gledano one su jednostavno bolje za arterije nego zasićene masti. One snižavaju razinu štetnog kolesterola, štite arterije od oštećenja koja nastaju od drugih nezdravih masti. Za dobre efekte na zdravlje potrebno je za sve vrste zamašćivanja i začinjanja hrane koristiti maslinovo ulje. Naravno opet će svakodnevna konzumacija dati odlične rezultate u očuvanju srca i arterija. Salate i ostala jela začinjajte maslinovim uljem. Ulje iz sjemena uljane repice također je dobro za arterije.

Voće- u određenim vrstama voća također ima masti koje štite srce i arterije;

Lješnjak - 81% jednostrukonezasićenih masti,

Avokado – 80% - jednostrukonezasićenih masti,

Bademi – 71% jednostrukonezasićenih masti. No također konzumacija svih ostalih vrsta voća pomaže u liječenju i sprječavanju srčanih tegoba. Jabuke, kruške, grožđe, mandarine, narandže itd... ali samo ako je to voće nešpricano i prirodno uzgojeno, ista je stvar i sa povrćem, povrće i žitarice moraju biti uzgojene bez kenijskih sredstava.

Kako trujemo arterije- jednostavno, prekomjernim konzumiranjem masti životinjskog porijekla. One razaraju arterije, povećanjem razine kolesterola u krvi, povećanjem ljepljivosti krvi i potiskivanjem mehanizma za otapanje nezdravih ugrušaka, zbog čega se arterije sužuju i začepljuju i stežu. Većina ljudi može spasiti svoje arterije smanjenjem i prestankom unosa životinjskih masti u organizam, te prelaskom na hranu od žitarica, ribe, povrća i voća.

Alkoholna pića- čuvaju od srčanih bolesti ako se konzumiraju u količinama od 2 piće dnevno (0.03 dcl žestokog po čaši, ili 1 dcl crnog vina po čaši). No pazite svako prekoračenje te dvije čašice dnevno povećava rizik od ostalih bolesti te povećavaju smrtnost i vode u alkoholizam. Uz to svako prekomjerno konzumiranje alkohola nepovratno UBIJA moždane stanice.

Crno vino smanjuje stvaranje masnih naslaga u krvnim žilama i preporuča se obavezno uz masnu hranu. Bijelo vino također je dobro iz istih razloga. No opet je bit da to budu kvalitetna vina, a ne razni kiseliši i delanci. Ukoliko imate naviku piti alkoholna pića, redovna konzumacija jednog ili dva pića dnevno pomoći će u održavanju zdravlja srca, ali ako ne pijete nemojte ni početi iz razloga da bi održavali zdravlje srca, radije se okrenite zdravoj prehrani.

Kava- u normalnim količinama, u malim šalicama i do 3 ili 4 šalice na dan nema nikakav negativni efekt na srce ili krvne žile, no opasnost se krije u dodatcima kavi: šlagu, šećeru, natrenu (štetni kemijski spojevi koji nastaju otapanjem pod velikom temperaturom), masnom mlijeku i vrhnju za kavu.

Stezanje u prsima- (angina pektoris), to je upozoravajući znak koji ukazuje na sužavanje krvnih žila i njihovo djelomično zatvaranje i onemogućavanje protoka krvi i kisika, ili zbog srčanih grčeva i nepravilnog rada koji je uzrokovan ovim ranije navedenim problemima. To se događa zbog niske razine antioksidansa (vitamina C , E, beta karotena, omega-3 masnih kiselina –ribljeg ulja). Za sprječavanje odmah početi jesti mnogu voća i povrća u svojoj dnevnoj prehrani, plavu ribu, koštunjave plodove i žitarice. Te izbjegavati pijenje alkoholnih pića makar i u najmanjim količinama.

Ovdje smo naveli osnovne načine i očuvanja zdravlja srca i krvnih žila, kao što vidite to je sve dosta jednoastavno, izbacite nezdravo i štetno iz prehrane i konzumirajte zdravu, prirodnu hranu i to je sve. U slijedećem broju pozabavit ćemo se hranom koja uništava kolesterol i čuva tijelo od kolesterola.

Bez obzira boluje li netko od ovih tegoba ili ne vrlo je poželjno prijeći na zdravu hranu za sve vježbače borilačkih vještina, jer će na taj način njihove sposobnosti još narasti, povećati se, a energija će im biti neizmjerno velika te mnogo veća od svih osoba koje se ne koriste zdravom hranom u svojim životima. Osim toga svi ljudi će na taj način dulje živjeti zdravo i korisno za sebe i svoje bližnje te također i za svoju okolinu. Već nam je jasno da nas ovaj način prehrane čini zdravima i sretnima, te i kroz takvu zdravu prehranu opet upoznajemo svoje tijelo i um i njihove neslućene mogućnosti.

Hranom Protiv Kolesterola

Kolesterol-ta žuta, voštana masna tvar u ljudskoj krvi razlog je zbog kojeg ljudske arterije postaju odlagališta biološkog smeća nazvanog –plak- ili pločice. Taj otpad sužava krvne žile i smanjuje razdaljinu između zdravlja i srčane bolesti. No kolesterol nije jednostavan problem, neki njegovi dijelovi su štetni za arterije a neki drugi su sasvim korisni. Odgovarajuća hrana može odstraniti kolesterol u štetnom obliku i tako sačuvati arterije.

Važno je hraniti se onom hranom koja će smanjiti nivo štetnog kolesterola (LDL-lipoprotein niske gustoće) a povećati dobri kolesterol (HDL lipoprotein visoke gustoće). HDL prerađuje štetni LDL i prebacuje ga u jetru na uništenje. Arterije se začepljuju štetnim kolesterolom uz naravno konzumaciju masne i slatke hrane i sa međusobnim djelovanjem slobodnih molekula kisika u krvi koje onda te masne stanice pretvaraju u LDL kolesterol. To se može spriječiti konzumacijom hrane koja obiluje zaštitnim molekulama koje sprječavaju takvu razgradnju (antioksidansi). Sve je sada dalje tu vrlo jednostavno potrebno je povećati unos slijedećih namirnica:

Čarobni grah. Jedite grah i mahune. Oni su najjeftiniji, najlakše dostupni, najbrže djelujući i najsigurniji lijekovi protiv kolesterola. Uz njih i ostale mahunarke, kao soja, leća i dr. Odlično rade posao. Bit je u načinu pripremanja bez masti, ulja i masnih zaprški i začina.

Moć zobi- Jedite zob da bi snizili kolesterol. Količina od oko 60 g. kuhane zobi dnevno u obliku zobene kaše snizuje kolesterol za 16 posto kod onih koji jedu hranu siromašnu mastima. Uz to konzumacijom zobi povećava se razina HDL kolesterola u krvi što je jako dobro. Zob je toliko efikasna da ako se koristi duže vrijeme može potpuno zaustaviti potrebu uzimanja snažnih lijekova za sniženje kolesterola.

No zob ne djeluje kod svih ljudi jednako, kod nekih ljudi uopće ne mora izazvati nikakva poboljšanja. Jednostavno morate probati da vidite da li to djeluje na vas. To sve ovisi i o dobi , spolu, prehrani načinu života itd.

Češanj češnjaka dnevno- Sirovi češnjak snizuje kolesterol vrlo efikasno, može se konzumirati i kuhan učinak mu je isti. Tri češnja češnjaka dnevno snizuje razinu LDL-a za 15 do 20 %. I faktori zgrušavanja krvi se naglo poboljšavaju. Tu nema neke mudrosti, potrebno je jesti češnjak svakodnevno i to je to.

Pola luka dnevno- Sirovi luk je najbolji lijek za podizanje razine korisnog HDL kolesterola. Pola glavice sirovog luka ili iscijeđeni sok od te količine kod većine ljudi povisuje HDL za 30 posto. Ukoliko vam je to previše jedite ga manje, ali svakodnevno i to će pomoći.

Mnogo lososa- Razinu korisnog HDL-a povećava konzumacija ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, a to su lososi i skuše. One povećavaju razinu HDL-a i onda kada je već normalan. Koliko ribe. Pola kile dnevno. Uz ove dvije i ostala plava riba dobro će odraditi posao (haringa, tuna, sardine). Naravno ako se priprema bez masti i ulja i bez pohanja, znači na roštilju ili na druge načine sa što manje masti u pripremi.

Svemoćno maslinovo ulje- Ono snižava štetni kolesterol a povećava korisni. Suprotno maslinovom, ostala ulja kao sojino, kukuruzno, suncokretovo snizuje oba kolesterola. Maslinovo ulje također deaktivira štetni kolesterol u njegovom štetnom djelovanju.

Bademi i lješnjaci-su koštunjavi plodovi bogati zasićenim masnim kiselinama koje također snizuju kolesterol i ne dozvoljavaju LDL-u da štetno djeluje. 100 g badema dnevno jako snizuje kolesterol u bolesnih osoba za oko 15 %. Jednako je djelotvoran u snižavanju lošeg kolesterola kao i maslinovo ulje. Lješnjaci također snizuju kolesterol. No sa lješnjacima ne treba pretjerivati, dovoljno ih je jesti po nekoliko na dan (20 g).

Avokado-Značajno smanjuje razinu lošeg kolesterola. Ako bi uzimali avokado tri mjeseca pazeći na prehranu, razina LDL-a bi se smanjila za 12 %. Uvođenje avokada u prehranu (pola do jedan cijeli dnevno), dobro će odraditi posao.

Jagode-Ubrizgajte si u krv dozu vitamina C, E i drugih antioksidansa hraneći se voćem i povrćem. To je hrana koja snižava kolesterol. Vitamin C stalno čisti arterije od štetnih tvari, vitamin E sprječava LDL u štetnom djelovanju. Konzumacija šalice jagoda i šalice kuhane brokule dnevno kroz duže vrijeme povisit će HDL kolesterol. Zatim naranče-nekoliko velikih naranči dnevno dovoljno je da spriječi djelovanje LDL-a.

Jabuke I- Jabuke su bogate topivim vlaknima-pektinom. One snižavaju razinu LDL-a čak i do 30 %. Dnevno četiri do pet jabuka je dovoljno.

Mrkve- Snizuju štetni i povisuju razinu korisnog kolesterola. Nekoliko mrkvi dnevno jako snizuje kolesterol zahvaljujući topivim vlaknima i beta karotenu.

Ljekoviti GREJP-Meso grejpa sadrži posebnu skupinu topivih vlakana nazvanih galakturonska kiselina, koja ne samo da snizuje loši kolesterol nego učinkovito pomaže u otapanju i uklanjanju plakova koji začepljuju arterije. Pazite sok grejpa ne djeluje tako, uopće nema utjecaja na kolesterol, grejp se mora jesti da bi djelovao.

Druga vrsta masti iz krvi su Trigliceridi- masti koje također u prevelikim količinama mogu izazvati srčani udar. Nepovoljan omjer kolesterola i triglicerida povećava rizik od srčanog udara i do 4 puta. Hrana koja će izliječiti ove poteškoće sa trigliceridima je isključivo morska hrana i riblje ulje,. Skuše, sardine a najbolje djeluju školjke, i to: dagnje i kamenice, te rakovi. Oni snizuju trigliceride za od 30 do 60 posto.

Hrana koja povećava razinu triglicerida je bijeli šećer, pročišćeno "bijelo" brašno, voćni sokovi, suho voće, opijanje alkoholom.

Grožđe- ulje napravljeno iz grožđa povisuje razinu HDL kolesterola. To je ulje istisnuto iz sjemenki grožđa, potrebno stavljati na salatu. Konzumacija od jedne velike žlice dnevno je dovoljna da povisi HDL za 14 %.

Alkoholna PIĆA- Čašica od deci vina, dva decilitra piva, te 0.3 decilitra žestokog pića dnevno mogu povisiti kolesterol za 7 %, ali nitko tko ima anamnezu osobne ili obiteljske zloupotrebe alkohola ne smije pribjeći ovom načinu liječenja, jer postoji opasnost od povećanja konzumacije pa i do alkoholizma.

Školjke-vam neće povisiti razinu lošeg kolesterola nego naprotiv sniziti ju. Ostrige, dagnje uz njih i škampi, rakovi i lignje snizuju LDL a povisuju HDL.

Kava-filtrirana kava, kako ju piju amerikanci iz aparata u kojem prolazi kroz filter ne povisuje kolesterol, dok kava kuhana na turski način povisuje. U kavi postoji masna tvar tzv. lipidni faktor. To je uzročnik povišenja štetno-g kolesterola pri konzumaciji kave. On kod filtrira-ne kave ostaje na filteru. Kava bez kofeina također sadrži taj lipidni faktor i isto ju treba filtrirati.

Čokolada- nije štetna ako se ne pretjeruje. Ona ne povećava razinu niti jedne vrste kolesterola.

Jaja i kolesterol-prava istina- Hrana bogata kolesterolom poput jaja, kavijara, jetrica ne povećava razinu lošeg kolesterola tj. uglavnom je učinak neutralan, nema povišenja ni smanjenja kod većine ljudi. Tu hranu ne treba konzumirati u velikim količinama iz razloga što potiču krv da stvara ugruške koji plutaju po žilama i izazivaju srčane udare. Ali ni fanatično izbjegavanje takve hrane ne koristi nego šteti i dovodi do oštećenja jetre.

Najopasnija MAST- koju jedemo je ona životinjskog porijekla, masti iz mesa, peradi, i mliječnih proizvoda. To su masti ispod kožice u peradi, punomasna mlijeka i sirevi, maslac, svinjska mast...

Meso DA ALI... nemasno meso, ako odstranite mast koja dolazi sa mesom razina kolesterola će se čak i sniziti.

Jako niska razina masti također nije dobra jer će pretjerano niski unos masti smanjiti razinu korisnog kolesterola za 20 posto a onda je omjer štetnog i korisnog opet nepovoljan i rizik od bolesti je velik. Kolesterol ne smije biti prenizak niti previsok to vrijedi za obje vrste kolesterola. Ako se kolesterol snizi ispod 160 mg/dl to nije dobro. Tada se javljaju depresije, agresivnost.

Zeleni i crni čaj također snizuju štetni kolesterol. Na zdravim ljudima je da u svojoj prehrani koriste princip raznovrsnosti i ravnoteže ta da što više izbjegavaju štetne namirnice a što više konzumiraju korisne.

Hranom protiv krvnih ugrušaka i visokog krvnog tlaka.

Ovdje je važno napomenuti da ova hrana koja je u magazinima navedena u malo većim koncentracijama ima jednak ili ponekad i puno veći učinak nego sintetički lijekovi koje nam prepisuju naši liječnici.

Faktori zgrušavanja krvi mogu vam spasiti život. Način zgrušavanja krvi je jedan od najvažnijih odrednica srčanog udara, moždanog udara te oštećenja krvnih žila. Faktori zgrušavanja krvi: način protoka krvi, gustoća krvi, ljepljivost, sklonost rastu ugrušaka su od osnovne važnosti za nastanak ili ne-nastanak takvih tegoba. Hranom se možemo boriti protiv neprirodnih i "bolesnih" oblika stvaranja krvnih ugrušaka. Što je najbolje dosta hrane sprječava stvaranje patoloških ugrušaka i lošeg kolesterola u isto vrijeme.

Krvni ugrušak je uzrok od 80-90 posto srčanih i moždanih udara današnjice. Vrlo jednostavno, uslijed dugog niza godina nepravilne prehrane i života nastaju krvni ugrušci u krvnim žilama te u jednom momentu otpadnu od mjesta gdje su rasli i putuju žilama, kada dođu do srca ono uz velike tegobe staje sa radom, mozak isto tako, a posljedice su od u rasponu od paralize pojedinih dijelova tijela, gubitak memorije pa sve do smrti.

Masna hrana poput sira i raznih odrezaka "usporava krv" time što krvne pločice (trombocite) čini ljepljivima i sklonijima zgrušavanju. Određene vrste hrane povisuju ili snižavaju fibrinogen koji je nužan za zgrušavanje krvi i ubrzavaju ili usporavaju proces razgradnje ugrušaka. Neke druge vrste hrane pak utječu na gustoću i žitkoću krvi te stvaraju uvjete za nastanak ugrušaka ili uklanjaju neodgovarajuće ugruške, koji mogu dovesti doo začepljenja krvnih žila u srcu, mozgu, nogama i plućima. Evo što treba jesti a što ne da bi spriječili stvaranje krvnih ugrušaka:

Češnjak i Luk su dvije drevne biljke i drevni lijekovi koje treba jesti protiv nepoželjnih ugrušaka. Samo jedan ili dva češnja češnjaka dnevno već značajno korisno djeluju protiv loših ugrušaka. Češnjak ubrzava proces razgradnje krvnih ugrušaka i poboljšava žitkoću krvi. To poboljšava protok krvi i čisti krv od neželjenih elemenata.

Luk- crveni služi kao efikasno sredstvo koje blokira masti. Sirov i kuhan jednako je dobar. Njegovi sastojci sprečavaju gomilanje krvnih pločica koje izvode zgrušavanje. Kada morate jesti masnu hranu dodajte obavezno luka onoliko koliko ga možete pojesti. To će spriječiti mast iz hrane da stvara krvne ugruške i kolesterol.

Riblja pašteta i ribe i riblja ulja su vam već poznate namirnice od prije. Masne ribe (bogate zdravom ribljom masti) kao što su tuna, losos, skuša, haringa, sardine napadaju krvne ugruška e višestruko. Riblje ulje razrjeđuje krv (poboljšava kvalitetu krvi) , snižava fibrogen i pokreće proces razgradnje ugrušaka. Stoga je potrebno svakodnevno jesti barem 100 grama ribe.

Crno vino. Malo crnog vina svaki dan će također razrijediti krv i sprječavati stvaranje ugrušaka. Crno vino razgrađuje ugruške i povećava razinu dobrog kolesterola. Važno je piti crno vino neposredno uz obroke tako da odmah poništava negativne tvari iz hrane.

Grožđe. Crno domaće ali pazite isključivo crno i domaće grožđe u sebi sadrži tvari kao i crno vini. Pola kile grožđa jednako je po učinku sa dvije čaše-4 dcl crnog vina. Također je dobar sok od crnog grožđa, ali je potrebna puno veća količina soka. Tri puta više soka nego vina, znači jedna čaša vina jednaka je po vrijednosti sa tri čaše svježeg soka od crnog grožđa, ali taj sok ima u sebi druge tvari koje vino nema, kao što su fruktoza koja daje energiju, vitamini i minerali koji još jače pojačavaju zdravlje.

Čaj. Koliko god izgleda čudno čaj daje našim arterijama infuziju protiv zgrušavanja krvnih pločica (trombocita). Čaj može i to i radi smanjiti ljepljivost trombocita, spriječiti gomilanje krvnih pločica, povećati aktivnost razgradnje ugrušaka i smanjiti naslage kolesterola, sve to pomaže u sprječavanju oštećivanja arterija. Koji čaj, najbolji je zeleni čaj te obični crni čaj i to u količini od jedne do tri šalice dnevno.

Povrće i voće rastapa krvne ugruške. Sve vrste voća i povrća izuzetno dobro razgrađuju ugruške i snizuju krvni tlak.

Ljuta Paprika je još jedna biljka koja razbija krvne ugruške, a pogotovo CHILI paprika. Koliko je možete podnijeti kao začine hrani toliko je jedite. Svako pretjerivanje sa ovom ali i svim drugim namirnicama će izazvati u najmanju ruku probavne smetenije.

Razni ljuti začini također dobro razbijaju krvne ugruške. Neki od njih su klinčići, đumbir, kumin, curry.

U ostale prehrambene proizvode koji sprječavaju krvne ugruške spada i Kineska Cran Gljiva, MO-ER ili gljiva trouha i maslinovo ulje. Znači kao i dosada bitno je izbjegavati masnu hranu životinjskog porijekla, masno začinjena jela i sve nezdrave oblike pripreme jela u običnom jestivom ulju, masti i sl.

Visoki krvni tlak

Krvni tlak se smatra normalnim ako nije viši od 140/90 prema američkim standardima, koji su malo nategnuti. Ako je tlak normalan ili niži ali u nekoj normalnoj granici onda i on pomaže u očuvanju od srčanog i moždanog udara. Isto tako i ovdje određena hrana ima bolji učinak na normalizaciju tlaka nego sintetički lijekovi.

Celer. To je stari drevni lijek iz naroda koji efikasno snižava krvni tlak. Poznat je kao lijek još od 200 godina prije nove ere. On je lijek koji će uzimanjem u prehrani efikasno izliječiti visoki krvni tlak. Svakodnevna konzumacija celera u tijeku dva tjedna snizuje visoki tlak do sasvim normalnog tlaka otprilike vrijednosti oko 120/82. Naravno ako nemate problema sa visokim tlakom onda je potrebno jesti celer u puno manjoj količini.

Češnjak i ovdje pomaže, pravilo: što više češnjaka, on opušta glatke mišiće krvnih žila, što omogućava njihovo širenje i time sniženje tlaka i poboljšani protok krvi. Masna plava riba koju smo naveli već mnogo puta, npr. čak je i konzerviran skuša ili tuna dobra i uspješno snizuje tlak ako se svakodnevno jede samo po jedna konzerva. Naravno opet je riječ o ribljem ulju tj o tzv. omega-3 masnoj kiselini. Više voća i povrća, u neograničenim količinama, npr. pet jabuka na dan i sl.

Vitamin C. Kada količina vitamina C u organizmu raste tlak pada. Jedite hranu koja sadrži vitamin C, nedostatak istoga povisuje tlak. Smrtnost među žrtvama moždanog i srčanog udara je najveća kod ljudi koji jedu najmanje vitamina C. Naravno vitamin C iz voća i povrća je najefikasniji. Četiri naranče dnevno efikasno snizuju visoki krvni tlak.

Kalij, koji je koncentriran u morskoj hrani ne samo ribama nego i školjkama, hobotnicama, rakovima, voću i povrću. Kalcij također snižava krvni tlak. Znači mlijeko i mliječni proizvodi, ali sa malim ili nultim postotkom mliječne masti su najbolji izvor kalcija. Na kraju opet nam se pojavljuje i univerzalno maslinovo ulje koje efikasno snižava niski tlak, čak i normalni tlak.

Alkohol. Dvije čaše vina, piva ili dvije čašice žestokog pića dnevno nemaju nikakav učinak na krvni tlak. No veće količine pića za redom i dnevno oko 3 čaše alkoholnih pića dnevno efikasno uništavaju organizam i povisuju tlak.

Kofein iz kave nije krivac za povećanje visokog tlaka, ali je kod takvih ljudi zbog kofeina koji djeluje energetski pa kad se ljudi nalaze pod kakvim stresom pomaže (kofein) na način da povisuje tlak na taj način djelujući kao stimulans. Ukoliko nema stresa tlak se od manjih količina kave neće povisiti.

Ove sve metode liječenja hranom treba čim prije ubaciti u našu svakodnevno prehranu, jer iako smo mi vježbači Kuk Sul-a snažni i zdravi, moramo čuvati to zdravlje a najbolji način za to je zdravom prehranom i zdravim životom.

Vrlo je bitno da se u svakodnevnoj prehrani unosi što manje slatkiša, te da se kolači i slastice ne jedu u neumjerenim količinama. Najjednostavnije rješenje za suzdržavanje od finih štetnih namirnica je uglađenost. Takve namirnice jedite polako, ravnih leđa bontonskog ponašanja i držanja, pazite na način kako držite tanjuriće, vilice, na salvete, na to da pristojno i fino žvačete, te naravno po bontonu i uglađenosti uzmete male komadiće i polagano pojedete par tih malih komadića uživajući u svakom zalogaju. Držite se etike jedenja, strogo i neumoljivo, kad su slastice u pitanju. Na taj način izvježbat ćete se da ne jedete puno slatkoga, te da znate cijeniti male količine za velike gušte.